1 Mak 10

Alegisanderi Epifani agira Yonatani Umutambyi mukuru

1 Mu mwaka wa 160,AlegisanderiEpifani mwene Antiyokusi wa kane, arambuka yigarurira umujyi wa Putolemayida. Nuko abaturage bamwakira neza, aba ari ho atangariza ingoma ye.

2 Umwami Demeteriyoyumvise iyo nkuru, akoranya igitero gikomeye ajya kurwanya Alegisanderi.

3 Demeteriyo yandikira Yonatani ibaruwa amwizeza amahoro n’icyubahiro cyinshi.

4 Demeteriyo yaribwiraga ati: “Reka twihutire kugirana amasezerano y’amahoro n’Abayahudi, batarayagirana na Alegisanderi ngo baturwanye.

5 Bitagenze bityo Yonatani yazibuka ibibi byose twamukoreye, we n’abavandimwe be n’igihugu cye.”

6 Nuko Demeteriyo aha Yonatani uburenganzira bwo gukoranya ingabo no gucurisha intwaro, kandi amusaba kwifatanya na we. Ategeka ko basubiza Yonatani imfungwa z’Abayahudi zari zarafashwe ho ingwate mu kigo ntamenwa cy’i Yeruzalemu.

7 Yonatani ajya i Yeruzalemu afite ibaruwa y’umwami, ayisomera abaturage bose n’ingabo zari mu kigo ntamenwa.

8 Abaturage bose bumvise ko umwami yahaye Yonatani uburenganzira bwo gukoranya ingabo, batahwa n’ubwoba bwinshi.

9 Nuko ingabo zari mu kigo ntamenwa zisubiza Yonatani imfungwa zari zarafashweho ingwate, na we abashyikiriza imiryango yabo.

10 Yonatani atura i Yeruzalemu, atangira gusana no gutunganya umujyi.

11 Ategeka abubatsi gusana inkuta z’umujyi, no gukikiza umusozi wa Siyoni urukuta rw’amabuye abajwe kugira ngo barukomeze. Nuko ibyo byose birakorwa.

12 Ingabo z’abanyamahanga zari mu bigo ntamenwa byubatswe na Bakidesi zirahunga,

13 buri wese areka umurimo we asubira mu gihugu cye.

14 Icyakora i Betisuri hasigara bamwe mu Bayahudi batubahaga Amategeko n’amabwiriza, kuko uwo mujyi wari ubuhungiro bwabo.

15 Umwami Alegisanderi amenya ibyerekeye amasezerano akubiye muri ya baruwa Demeteriyo yandikiye Yonatani, bamutekerereza n’ibyerekeye intambara n’ibigwi bya Yonatani n’abavandimwe be, kimwe n’imiruho barushye.

16 Umwami aravuga ati: “Ntituzigera tubona undi muntu umeze nka we! Nimuze tumugire incuti kandi twifatanye na we.”

17 Nuko yandikira Yonatani ati:

18 “Muvandimwe wanjye Yonatani, jyewe Umwami Alegisanderi ndakuramutsa.

19 Twumvise bavuga ko uri umuntu w’intwari, dusanze ukwiye kuba incuti yacu.

20 Ni yo mpamvu kuva uyu munsi tukugize Umutambyi mukuru w’ubwoko bwawe, tukaguha n’icyubahiro cyo kwitwa incuti y’umwami kugira ngo nawe udushyigikire, kandi udukomereze ubucuti.”

Umwami abigaragaza amwoherereza ikanzu y’umuhemba n’ikamba ry’izahabu.

21 Nuko mu kwezi kwa karindwi k’umwaka wa 160,mu birori by’umunsi mukuru w’Ingando Yonatani yambara imyambaro y’ubutambyi, akorakoranya ingabo kandi acurisha intwaro nyinshi.

Ibyiza Demeteriyo wa mbere yijeje Abayahudi

22 Demeteriyo amenye iyo nkuru biramushobera, maze aravuga ati:

23 “Kuki twarangaye bigatuma Alegisanderi adutanga kugirana ubucuti n’Abayahudi, akaba agiye kurushaho gukomera?

24 Nanjye ngiye kubandikira mu magambo aryohereye, mbemerere imyanya yo hejuru n’ibihembo kugira ngo bemere kuntera inkunga.”

25 Nuko arabandikira ati:

“Bayahudi mwese, jyewe Umwami Demeteriyo ndabaramutsa.

26 Twashimishijwe n’uko mwakomeje amasezerano twagiranye, mukomeza no kutubera incuti kandi mwirinda kwifatanya n’abanzi bacu.

27 Nimukomeza kutubera indahemuka, natwe tuzabitura kubera ibyiza mutugirira.

28 Tuzabagabanyiriza imisoro kandi tubakorere n’ibyiza byinshi.

29 Kuva ubu Abayahudi bose mbakuye ku misoro isanzwe, ku mahōro y’umunyu no ku makoro y’ibwami.

30 Kuva ubu ndetse n’igihe cyose, mbavaniyeho burundu ibyerekeye kimwe cya gatatu cy’umusaruro w’imyaka, na kimwe cya kabiri cy’imbuto zera ku biti nahabwaga. Ubwo burenganzira bwemerewe igihugu cy’u Buyuda n’intara eshatu zongeweho, zikuwe kuri Samariya na Galileya.

31 Yeruzalemu izaba umujyi weguriwe Imana, kandi nyivaniyeho hamwe n’intara ziyikikije, imigabane ya kimwe cya cumi n’imisoro yose n’amahōro.

32 “Ndetse uburenganzira nari mfite ku kigo ntamenwa cy’i Yeruzalemu, ncyeguriye Umutambyi mukuru, kugira ngo agishyiremo abantu yitoranyirije bakirinde.

33 Abayahudi bose bavanywe mu Buyuda ari imbohe bakajyanwa aho ari ho hose mu gihugu cyanjye, mbasubije ukwishyira ukizana kandi nta ncungu mbasabye. Mbasoneye imisoro y’uburyo bwose, kimwe n’iy’amatungo yabo.

34 Abayahudi bose batuye mu gihugu cyanjye bazasonerwa imisoro yose n’imyenda ku minsi mikuru yose, ku masabato no ku mboneko z’ukwezi no ku minsi y’ikiruhuko. Ibyo bikazakurikizwa no mu minsi itatu ibanziriza cyangwa ikurikira umunsi mukuru ukomeye.

35 Nta muntu uzaba afite uburenganzira bwo kugira icyo abishyuza, cyangwa ngo abatere intugunda ku mpamvu ibonetse yose.

36 “Abayahudi bazashyirwa mu ngabo z’umwami kugeza ku basirikari ibihumbi mirongo itatu, kandi bajye bahabwa igihembo nk’icy’izindi ngabo zose z’umwami.

37 Bamwe muri bo bazashyirwa mu bigo by’ingenzi ntamenwa by’umwami, bashingwe n’imirimo ikomeye mu gihugu. Abayobozi babo n’abatware bazajya batoranywa muri bo, kandi babeho bakurikije amategeko yabo nk’uko umwami yabitegetse mu gihugu cy’u Buyuda.

38 “Naho za ntara eshatu zashyizwe ku Buyuda zikuwe kuri Samariya, nizibe iz’u Buyuda kandi zitegekwe n’umuntu umwe. Nta bundi butegetsi zizumvira butari ubw’Umutambyi mukuru.

39 Umujyi wa Putolemayida n’akarere kawukikije mbyeguriye Ingoro y’i Yeruzalemu, kugira ngo imisoro iwuvuyemo ikoreshwe mu mihango yerekeye iyobokamana.

40 Byongeye kandi, nanjye ubwanjye niyemeje kujya ntanga buri mwaka ibikoroto ibihumbi cumi na bitanu by’ifeza, zizafatwa ku mutungo w’umwami kugira ngo zikoreshwe muri uwo muhango.

41 Naho ibirarane byose abasoresha batatanze uko byagombaga mu myaka ishize, kuva ubu bizajya bitangwa kugira ngo bikoreshwe imirimo y’Ingoro.

42 Ikindi kandi, ibikoroto ibihumbi bitanu byakurwaga ku mutungo w’Ingoro wa buri mwaka na byo ndabizibukiriye, bizajya bihabwa abatambyi bakora imirimo yo mu Ngoro.

43 Umuntu wese uzahungira mu Ngoro y’i Yeruzalemu no mu nkengero zayo zose, azira ko ataratanga umusoro w’umwami cyangwa ko arimo undi mwenda ntazakurikiranwa, kandi ntawe uzafatīra ibyo atunze byose mu gihugu cyanjye.

44 Ibizakoreshwa mu mirimo yo kubaka no gusana Ingoro, bizavanwa ku mutungo w’umwami.

45 Ibizakoreshwa mu kongera kubaka inkuta za Yeruzalemu no kuzikomeza, kimwe no gusana inkuta z’imijyi y’u Buyuda, na byo bizavanwa ku mutungo w’umwami.”

Urupfu rw’Umwami Demeteriyo wa mbere

46 Yonatani na rubanda bumvise ibyo Demeteriyo abizeza banga kubyemera, kuko bibukaga ibibi byose yakoreye Abisiraheli n’uburyo yari yarabakandamije.

47 Nuko bahitamo kugirira icyizere Alegisanderi kuko ari we wabanje kugirana na bo amasezerano nyakuri y’amahoro, bakomeza kumubera incuti z’indahemuka.

48 Hanyuma Umwami Alegisanderi akoranya igitero gikomeye, atera Demeteriyo.

49 Abami bombi bamaze gusakirana, ingabo za Alegisanderi zirahunga. Demeteriyo arabakurikirana maze arabatsinda.

50 Demeteriyo arwana ubutaruhuka kugeza ko izuba rirenga, ariko uwo munsi agwa ku rugamba.

Yonatani ashyirwa mu rwego rw’ubutegetsi

51 Alegisanderi yohereza intumwa kuri Putolemeyi wa gatandatu umwami wa Misiri amubwira ati:

52 “Dore nagarutse mu gihugu cyanjye nganje ku ntebe ya cyami ya ba sogokuruza. Natsinze Demeteriyo mfata ubutegetsi bityo ngarura igihugu cyacu.

53 Naramurwanyije ndamutsinda we n’ingabo ze, none nganje ku ntebe ye ya cyami.

54 Reka uyu munsi tugirane ubucuti maze unshyingire umukobwa wawe, nkubere umukwe kandi wowe n’umukobwa wawe nzabahe impano zibakwiriye.”

55 Umwami Putolemeyi aramusubiza ati: “Harakabaho umunsi wagarutseho mu gihugu cya ba sokuruza, ukaba uganje ku ntebe yabo ya cyami!

56 Uyu munsi nkwemereye ibyo wansabye mu ibaruwa yawe, ariko uzabanze uze duhurire i Putolemayida tubonane. Nzagushyingira umukobwa wanjye nk’uko wabinsabye.”

57 Mu mwaka wa 162,Umwami Putolemeyi ahaguruka mu Misiri ari kumwe n’umukobwa we Kilewopatira,baza i Putolemayida.

58 Umwami Alegisanderi amusangayo, Putolemeyi amushyingira umukobwa we Kilewopatira. Nuko ubukwe bubera i Putolemayida, buba bwiza cyane ku buryo bukwiriye abami.

Alegisanderi abonana na Yonatani

59 Nyuma y’ibyo Umwami Alegisanderi yandikira Yonatani ngo aze babonane.

60 Nuko Yonatani ajya i Putolemayida yabukereye ahahurira n’abo bami bombi, bo n’incuti zabo abaha amaturo y’ifeza n’izahabu, atanga n’izindi mpano nyinshi maze barabimukundira.

61 Nyamara Abayahudi b’abagambanyi kandi batubaha Imana n’Amategeko, bishyira hamwe kugira ngo bamurwanye. Bamurega ku mwami ariko ntiyabitaho.

62 Ahubwo ategeka ko bambura Yonatani imyambaro ye bakamwambika igishura cy’umuhemba. Nuko ibyo birakorwa.

63 Umwami amwicaza iruhande rwe maze abwira ibyegera bye ati: “Nimujyane na we mu mujyi, maze mutangaze ko nta muntu n’umwe ugomba kugira ikintu na gito amurega, cyangwa ngo amutere intugunda ku mpamvu ibonetse yose.”

64 Abamuregaga babonye icyubahiro ahawe n’uko byatangajwe, babonye n’igishura cy’umuhemba yari yiteye, bose barahunga.

65 Umwami yongera kumuha icyubahiro cyo kubarwa mu ncuti ze z’ingenzi, kandi amugira umugaba w’ingabo n’umuyobozi w’akarere kagari.

66 Nuko Yonatani agaruka i Yeruzalemu mu mahoro no mu byishimo.

Yonatani atsinda Apoloniyo

67 Mu mwaka wa 165,Demeteriyo umuhungu wa Demeteriyo wa mbere, aturuka i Kireti asubira mu gihugu cya ba sekuruza.

68 Umwami Alegisanderi abyumvise biramubabaza cyane, agaruka Antiyokiya.

69 Demeteriyo ashyiraho Apoloniyo kuba umutware wa Kelesiriya, na we akoranya igitero kinini maze ajya gushinga inkambi i Yaminiya. Nuko atuma kuri Yonatani Umutambyi mukuru ati:

70 “Dore ni wowe wenyine usigaye uduhangara, naho jyewe nahindutse urw’amenyo n’insuzugurwa kubera wowe. Kuki ukomeza kutubuza amahoro aho uri mu misozi?

71 Niba rero wizeye ingabo zawe, manuka nonaha udusange mu kibaya maze turebe urusha undi imbaraga, kuko nshyigikiwe n’ingabo zose ziturutse mu mijyi.

72 Banza ubaririze neza umenye uwo ndi we n’abanshyigikiye. Barahamya ko utazatunanira kuko na ba sokuruza bameneshejwe mu gihugu cyabo incuro ebyiri.

73 None rero ntuteze kunanira abanyamafarasi cyangwa igitero kingana gitya, muri iki kibaya kitagira amasenga ntikigire n’amabuye, cyangwa ahantu umuntu yahungira.”

74 Yonatani yumvise ayo magambo ya Apoloniyo ahagarika umutima, hamyuma ajyana n’abantu ibihumbi icumi ava i Yeruzalemu. Simoni umuvandimwe we ajya kumusanganira azanye n’igitero cyo kumutabara,

75 bashinga inkambi ahateganye n’i Yope. Abaturage bari bafunze amarembo y’uwo mujyi kuko warimo ingabo za Apoloniyo, maze Abayahudi barabarwanya.

76 Nuko abaturage bagira ubwoba baramukingurira, maze Yonatani yigarurira uwo mujyi.

77 Apoloniyo abyumvise, ajyana n’abantu ibihumbi bitatu barwanira ku mafarasi n’ingabo nyinshi. Hanyuma yerekeza Ashidodi nk’ushaka kwambukiranya igihugu, nyamara ajya mu kibaya kuko yari afite ingabo nyinshi zirwanira ku mafarasi kandi yizeye.

78 Nuko Yonatani amukurikirana Ashidodi, maze ibitero byombi birasakirana.

79 Ariko Apoloniyo yari yasize abantu igihumbi barwanira ku mafarasi, bihishe inyuma y’Abayahudi.

80 Yonatani amenya ko hari igico cy’abanzi bamuteye baturutse inyuma, kandi bagose ingabo ze. Abo banzi barasa Abayahudi kuva mu gitondo kugeza nimugoroba.

81 Icyakora ingabo za Yonatani zikomeza kwihagararaho nk’uko yari yabibategetse, naho amafarasi y’abanzi arananirwa.

82 Nuko Simoni azana igitero cye arwanya ingabo z’abanzi zigenza amaguru, mu gihe abarwanira ku mafarasi bari bamaze gutsindwa. Simoni amaze kubahashya barahunga.

83 Abarwanira ku mafarasi batatanira mu kibaya, abahunga bagera Ashidodi bihisha mu ngoro ya Dagoni ikigirwamana cyabo, bibwira ko barokoka.

84 Yonatani asahura Ashidodi n’imijyi yose iyikikije kandi arayitwika, atwika n’ingoro ya Dagoni n’abayihungiyemo bose.

85 Abantu bagera ku bihumbi umunani barapfa, bazize intambara n’inkongi y’umuriro.

86 Nuko Yonatani ava aho ajya gushinga inkambi hafi ya Ashikeloni, abaturage b’uwo mujyi baza kumusanganira babikereye.

87 Hanyuma Yonatani n’abantu be bagaruka i Yeruzalemu bafite iminyago myinshi.

88 Umwami Alegisanderi yumvise iyo nkuru, yongera guha Yonatani icyubahiro.

89 Amwoherereza umudari w’izahabu nk’uko babigenzerezaga ababyeyi b’abami, amwegurira umujyi wa Akaroni n’akarere kawo kose.