1 Mak 2

Amaganya y’umutambyi Matatiya

1 Muri iyo minsi Matatiya mwene Yohani umuhungu wa Simeyoni, umutambyi wo mu nzu ya Yoyaribu, yiyemeza kwimuka i Yeruzalemu ajya gutura i Modini.

2 Matatiya yari afite abahungu batanu: Yohani wahimbwe Gadi,

3 na Simoni wahimbwe Tasi,

4 na Yuda wahimbwe Makabe,

5 na Eleyazari wahimbwe Awarani, na Yonatani wahimbwe Afusi.

6 Matatiya abonye amahano yakorwaga mu Buyuda n’i Yeruzalemu,

7 aravuga ati:

“Mbonye ishyano!

Naba se naravukiye kureba uko ubwoko bwanjye burimbuka,

no kwitegereza amatongo y’umurwa w’Imana?

Mbese nzakomeza ncenceke,

kandi umujyi n’Ingoro y’Imana byarigaruriwe n’abanzi bacu b’abanyamahanga?

8 Ingoro y’Imana yahindutse nk’umuntu utagira agaciro,

9 ibyarangaga ikuzo ryayo babitwaye ho iminyago.

Abana bacu biciwe mu mayira,

abasore bacu bashiriye ku nkota y’umwanzi.

10 Abanyamahanga badukikije bigaruriye umujyi,

ibyari biwurimo byose babijyanye ho iminyago.

11 Ibirimbisho byawo byose babikuyeho,

ntugifite ubwigenge na busa,

wahindutse inkoreragahato.

12 Ingoro y’Imana yahoze ari ikuzo ryacu yahindutse itongo,

abanyamahanga barayihumanyije.

13 None se kubaho bitumariye iki?”

14 Muri ako gahinda kabo Matatiya n’abahungu be bashishimura imyambaro yabo, bambara imyambaro igaragaza akababaro.

Imyivumbagatanyo ya Matatiya i Modini

15 Nuko abagaba b’ingabo z’umwami Antiyokusi bari bashinzwe guhatira abantu kwica Amategeko ya Musa, baza i Modini bazanywe no kubategeka gutambira ibitambo ibigirwamana.

16 Abisiraheli benshi barahabasanga, ariko Matatiya n’abahungu be bajya ukwabo.

17 Abo bagaba b’ingabo z’umwami babwira Matatiya bati: “Dore uri umutware w’ikirangirire kandi wubahwa muri uyu mujyi, ushyigikiwe n’abahungu bawe n’abavandimwe!

18 Ngaho rero ngwino, abe ari wowe ubanziriza abandi kubahiriza itegeko ry’umwami nk’uko amahanga yose yabikoze, kimwe n’abantu bo mu Buyuda n’abasigaye i Yeruzalemu. Bityo wowe n’abahungu bawe muzabarirwe mu ncuti z’umwami, muzagororerwe ifeza n’izahabu n’ibindi bihembo byinshi.”

19 Matatiya abasubiza mu ijwi riranguruye ati: “Niba abanyamahanga bose bari mu gihugu cy’umwami bamwumvira, buri wese akirengagiza imigenzo ya ba sekuruza agakurikiza amategeko y’umwami,

20 jyewe n’abahungu banjye n’abavandimwe tuzakurikiza Isezerano Imana yagiranye na ba sogokuruza.

21 Imana iturinde kwihakana Amategeko yayo n’amabwiriza yayo.

22 Ntabwo tuzumvira amategeko y’umwami, atuma duteshuka ku idini yacu mu buryo ubwo ari bwo bwose.”

23 Matatiya akimara kuvuga ayo magambo, undi Muyahudi atambuka bose bamureba, ajya gutambira igitambo ku rutambiro rw’i Modini nk’uko umwami yabitegetse.

24 Matatiya abibonye ishyaka rimugurumanamo yumva agize ubutwari, ararakara cyane maze ariruka amusogotera ku rutambiro.

25 Umugaba w’ingabo wari ushinzwe guhatira abantu gutamba ibitambo na we Matatiya amutsinda aho, asenya n’urutambiro.

26 Ishyaka Matatiya yarwaniye Amategeko ya Musa ni nk’iryo Finehasi yigeze kugira, igihe yishe Zimuri mwene Salu.

Abayahudi b’indahemuka bagomera umwami

27 Nuko Matatiya azenguruka umujyi avuga cyane ati: “Abantu bose bafitiye ishyaka Amategeko ya Musa kandi bakaba bashyigikiye Isezerano nibankurikire.”

28 Matatiya ubwe n’abahungu be bahungira mu misozi, basiga ibyo bari batunze byose mu mujyi.

29 Abantu benshi bari bariyemeje kubaho mu butungane bakurikije Amategeko ya Musa, bajya kwiturira mu butayu

30 n’abana babo n’abagore babo n’amatungo yabo, kubera ko gutotezwa byari bimaze kubarembya.

31 Abagaba b’ingabo z’umwami n’ingabo zabo zari i Yeruzalemu mu murwa wa Dawidi, bamenya ko abantu banze kumvira itegeko ry’umwami bakaba bihishe mu buvumo bwari mu butayu.

32 Ubwo ingabo nyinshi z’umwami zirabakurikirana, zibabonye zishinga ibirindiro ahateganye na bo, zitegura kubatera ku munsi w’isabato.

33 Izo ngabo zirababwira ziti: “Ibyo birahagije! Ngaho nimusohoke mwumvire itegeko ry’umwami mubone kurokoka.”

34 Abayahudi barabasubiza bati: “Ntidusohoka kandi ntituzumvira n’itegeko ry’umwami. Ntituzareka kubahiriza isabato.”

35 Izo ngabo ziherako zibirohaho.

36 Ariko Abayahudi ntibarushya birwanaho, ntibatere amabuye ndetse ntibagire icyo bakinga ku buvumo bari bihishemo.

37 Baravuga bati: “Nimureke twese dupfire mu butungane. Ijuru n’isi ni byo dutanze ho abagabo, ko mutwishe muturenganyije.”

38 Nuko izo ngabo zibiraramo kuri uwo munsi w’isabato, zibicana n’abagore babo n’abana babo, n’amatungo yabo. Abantu bishwe bageraga ku gihumbi.

39 Matatiya na bagenzi be bumvise iyo nkuru barabaririra cyane.

40 Nuko baravugana bati: “Nituramuka tugenje nk’abavandimwe bacu, ntiturwanye abanyamahanga ngo turengere amagara yacu n’imigenzo yacu, badutsemba ku isi bidatinze.”

41 Uwo munsi biyemeza ko umuntu wese uzabatera ku isabato bazamurwanya, kugira ngo badapfira gushira nk’abavandimwe babo baguye mu buvumo.

42 Nuko itsinda ry’Abahasidimurisanga Matatiya na bagenzi be. Abahasidimu bari Abisiraheli b’intwari barwaniraga ishyaka Amategeko ya Musa.

43 Hanyuma n’abandi bose bashakaga kwitarura ibyo byago, na bo baza kubunganira no kubatera inkunga.

44 Barema igitero gikomeye, maze kubera uburakari bwinshi batikiza Abayahudi banze gukurikiza Amategeko, abarokotse bahungira mu banyamahanga.

45 Matatiya na bagenzi be bazenguruka igihugu cyose basenya intambiro z’abanyamahanga,

46 kandi bakeba ku gahato ab’igitsinagabo bose bo mu gihugu cya Isiraheli batari barakebwe.

47 Nuko bamenesha abanzi babo kandi ibyo bifuje byose birabahira.

48 Amategeko ya Musa bayasubije agaciro yari yarambuwe n’abanyamahanga n’abami babo, baburizamo ubutegetsi bw’umwami Antiyokusi.

Umurage wa Matatiya n’urupfu rwe

49 Matatiya agiye gupfa abwira abahungu be ati:

“Dore ubu higanje ubwirasi n’agasuzuguro,

turi mu gihe cy’imidugararo n’urugomo.

50 None rero bana banjye, igihe kirageze,

nimurwanire ishyaka Amategeko ya Musa,

nimuhare amagara yanyu kubera Isezerano Imana yagiranye na ba sogokuruza.

51 Nimwibuke ibigwi byabo mu gihe cyabo,

nimubakurikize bizabahesha ikuzo ryinshi,

ibyo bizatuma muba ibirangirire ubuziraherezo.

52 Dore Aburahamu yabaye indahemuka mu bigeragezo,

ibyo byatumye Imana imubara nk’intungane.

53 Yozefu na we mu mibabaro ye yakurikije Amategeko y’Imana,

ibyo byatumye aba umutegetsi wa Misiri.

54 Finehasi umukurambere wacu kubera ishyaka rye ryinshi,

ibyo byatumye ahabwa Isezerano ryo gukomokwaho n’abatambyi ubuziraherezo.

55 Yozuwe kubera ko yatunganyije umurimo we,

ibyo byatumye agirwa umucamanza muri Isiraheli.

56 Kalebu kubera ko yahamije ukuri mu ikoraniro,

ibyo byamuhesheje umurage mu gihugu cye.

57 Dawidi kubera ko yabaye indahemuka ku Mana,

ibyo byatumye ahabwa ubwami we n’abazamukomokaho ubuziraherezo.

58 Eliya kubera ko yarwaniye ishyaka Amategeko y’Imana,

ibyo byatumye azamurwa mu ijuru.

59 Ananiya na Azariya na Mishayeli kubera ko biringiye Imana,

ibyo byatumye barokoka umuriro.

60 Daniyeli kubera ko yabaye intungane,

ibyo byatumye arokoka urwasaya rw’intare.

61 “Nuko rero nimumenye ko abiringira Imana bose batazigera bajegajega, uko ibisekuru bigenda bisimburana.

62 Ntimugatinye iterabwoba ry’umwami Antiyokusi, kuko ikuzo rye rizayoyoka akaribwa n’inyo.

63 Uyu munsi baramusingiza ariko ejo ntazongera kugaragara, kuko azasubira mu mukungugu n’imigambi ye igahinduka ubusa.

64 Bana banjye, mube intwari kandi mukomere ku Mategeko y’Imana, kuko ari yo azabahesha ikuzo.

65 “Nguwo Simoni umuvandimwe wanyu, nzi neza ko ari umuntu utanga inama nziza, mujye mumwumvira iteka azababera umubyeyi.

66 Yuda Makabe waranzwe n’ubutwari kuva mu buto bwe, azaba umugaba w’ingabo zanyu maze arwanye abanzi.

67 Muziyegereze abakurikiza Amategeko bose, maze muhōrere ubwoko bwacu.

68 Muzitūre amahanga inabi yabagiriye, kandi mukurikize amabwiriza akubiye mu Mategeko.”

69 Hanyuma Matatiya abaha umugisha maze arapfa.

70 Matatiya yapfuye mu mwaka wa 146, ashingurwa i Modini mu mva ya ba sekuruza. Nuko Abisiraheli bose baramuririra cyane.